Kratak istorijat EU
Kako je nastala Evropska unija
- a. Kontrolisanje tržišta i proizvodnje uglja i čelika
- b. Izgradnja međusobnog poverenja nakon II Svetskog rata
- c. Kontrolisanje industrije naoružanja
Istorijski najznačajniji datumi:
-
2020. – Bregzit
Posle 47. godina članstva, Ujedinjeno Kraljevstvo je 2020. godine napustilo Evropski uniju - jedinstveno tržište i carinsku uniju.
-
2013. – Šesto proširenje
Hrvatska postaje 28. članica Evropske unije 2013. godine.
-
2009. – Lisabonski ugovor
Lisabonski ugovor stupa na snagu 2009. godine. Najbitnije izmene koje Ugovor donosi su dve nove funkcije unutar institucionalnog sistema Evropske unije: Predsednik Evropskog saveta i Visoki predstavnik Unije u oblasti spoljne politike i politike bezbednosti u cilju jačanja pozicije Evropske unije na međunarodnoj sceni.
-
2007. – Peto proširenje - drugi deo
Rumunija i Bugarska postaju članice Evropske unije 2007. godine.
-
2004. – Veliko proširenje 2004. godine
Estonija, Kipar, Letonija, Litvanija, Malta, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Češka postaju članice Evropske unije.
-
2003. – Ugovor iz Nice
Ugovor iz Nice iz 2003. godine priprema veliko proširenje sa 10 novih zemalja članica. Nastaje ideja o Ustavu Evropske unije.
-
2002. – Uvođenje Evra
Evro postaje zvanična valuta u Evropskoj uniji 2002. godine.
-
1999. – Ugovor iz Amsterdama
Ugovor iz Amsterdama iz 1999. godine uvodi obavezu zajednicama za povećanje stope zaposlenosti, kao i stvaranje jedinstva između zemalja članica u oblasti zaštite osnovnih ljudskih prava, svake vrste slobode i bezbednosti evropskih građana.
-
1995. – Četvrto proširenje
Austrija, Finska i Švedska se priključuju Evropskoj uniji 1995. godine. Istovremeno na snagu stupa i Šengenski sporazum koji ukida granice među zemljama potpisnicama, a EU dobija ovlašćenja u oblasti imigracije, kontrole spoljnih granica šengenske zone i odobravanja viza i azila građanima drugih zemalja.
-
1993. – Ugovor iz Mastrihta
Ugovorom iz Mastrihta su 1993. godine sve tri zajednice spojene u jednu pod nazivom Evropska unija. Osnovna ideja nove zajednice je stvaranje zajedničke spoljne, monetarne i bezbednosne politike. Tada nastaju i tri stuba EU:
- I stub: Zajednica;
- II stub: Zajednička spoljna i bezbednosna politika;
- III stub: Zajednička sudska i policijska saradnja u krivičnim stvarima.
-
1986. – Treće proširenje
Španija i Portugalija postaju članice Evropske unije 1986. godine, kada je donet i Jedinstveni evropski akt kojim parlament dobija veća ovlašćenja (1987. je stupio na snagu).
-
1981. – Drugo proširenje
Grčka se pridružuje zajednici 1981. godine.
-
1973. – Prvo proširenje
Do prvog proširenja dolazi 1973. godine, kada se Zajednici priključuju Danska, Irska i Velika Britanija. Norveška je trebala da se priključi Zajednici u ovom proširenju, ali je na referendumu glasano protiv pridruživanja.
-
1967. – Sporazum o spajanju izvršnih organa vlasti sve tri zajednice
Sporazum stupa na snagu 1967. godine (potpisan je 1965. godine) i sve tri zajednica dobijaju zajedničke organe: Komisija, Savet ministara i Parlament. Sedište institucija je u Briselu, Luksemburgu i Strazburu.
-
1958. – Rimski ugovori
Ubrzo je postalo izvesno da Zajednica za ugalj i čelik nije dovoljna, pa se 1958. godine osnivaju Evropska ekonomska zajednica i Evropska zajednica za atomsku energiju (EURATOM). Ideja je bila napraviti zajedničko tržište koje omogućava slobodno kretanje robe, ljudi, kapitala i usluga, ukinuti trgovinska ograničenja, harmonizovati ekonomske i socijalne politike, kao i standardizovati carine, te pomoći nerazvijenim regionima država članica.
-
1952. – Evropska zajednica za ugalj i čelik
Evropska zajednica za ugalj i čelik, kao prvi vid ujedinjenja, nastala je 1952. godine. Ugovor je zaključen na 50 godina i prestao je da važi 2002. godine. Države osnivači prve Zajednice su: Francuska, Nemačka, Italija, Belgija, Luksemburg i Holandija.
Evropska unija danas ima 27 zemalja članica i preko 500 miliona stanovnika.








