Intervju iz “Danas-a”, objavljen 16. avgusta, Predrag Novikov, direktor KEP-a

Srbiju ne mogu da vuku samo Vojvodina i Beograd

Vojvodina je već danas, kroz brojne aktivnosti i članstva u relevantnim institucijama, prisutna u Briselu, Parizu, Londonu, Beču, Budimpešti… Po svojoj prirodi, mentalitetu, standardima i uvažavanju različitosti mi osećamo da već jesmo deo evropske civilizacije. U stvari, mi nikuda i ne idemo, već samo treba da shvatimo da mi tu već jesmo. I zato je i logičan sledeći korak i obavljanje onog posla koji je uradilo preko 200 drugih regija širom evropskog kontinenta, tj. otvaranje svog predstavništva u Briselu. Mi ne treba da stalno izmišljamo toplu vodu, interes Vojvodine kao i drugih regija u našoj zemlji je da bude na mestu gde se donose odluke. U proteklim decenijama smo videli kako to izgleda kada oko sebe podignemo barikade, kada postanemo “i najstariji i najpametniji” i kada loše procenimo i svet oko sebe, ali i sopstvene snage – kaže Predrag Novikov, direktor Kancelarije za evropske poslove Izvršnog veća Autonomne Pokrajine Vojvodine.

Svet se ne vrti oko nas

-Tokom karijere radili ste u oblasti finansijskih tržišta i investicija u najvećoj kanadskoj banci u Vankuveru, a potom i kao diplomata u Japanu. Kako mi to izgledamo sa Zapada i sa Istoka i kako nas svet stvarno vidi? – Mi patimo od osećaja prevelike važnosti i verujemo da se svet samo oko nas vrti, dok smo u stvarnosti često samo periferna tema ili zalog oko kojeg se veći ispipavaju. To, naravno, ne znači da treba da spustimo glavu i klonemo duhom, već da realnije merimo sopstvene domete, da ne srljamo olako u konflikte, da izbegavamo fatalističke stavove i prejake reči, da pažljivije gradimo partnerstva, da imamo snage da učimo od drugih i da pokušamo da svoje interese uklopimo u interese većih zemalja.

-Biti na licu mesta i imati celovitiji uvid u projekte u koje bi odlazio novac iz raznih izdašnih evropskih fondova, uz kulturno i političko lobiranje za Vojvodinu i Srbiju, najčešći su argumenti vojvođanskih zvaničnika za odbranu ideje o briselskom ofisu. Kada će, zapravo, Vojvodina otvoriti svoje predstavništvo u Briselu? – Polazeći od stavova najviših državnih funkcionera da će zemlja postati zvanični kandidat za članstvo u EU u narednoj godini, mi verujemo da je upravo to momenat i za našu kancelariju u Briselu. Proteklu godinu iskoristili smo za pripreme i mogu reći da smo i tehnički i administrativno već spremni. Naravno, već danas upućujemo jasnu poruku da će vrata Kancelarije biti otvorena i za naše kolege iz svih delova, a posebno budućih regija naše zemlje.

-U Vojvodinu je od 2000. godine ušlo 3,3 milijarde stranih investicija, na osnovu kojih je zaposleno 38.000 ljudi. Zašto je ovde realizovan najveći deo stranih investicija u našoj zemlji i koja je uloga KEP-a u tome? – Rezultat nije došao sam od sebe, već je deo strateške odluke i organizovanog napora da se okrenemo budućnosti. Izvršno veće je zato formiralo i relevantne institucije kako bi se to opredeljenje i realizovalo. Mi danas imamo Kancelariju za evropske poslove, Fond za razvoj, Fond za kapitalne investicije, Garancijski fond, Fond za privlačenje investicija i druge. I svaka od ovih institucija predstavlja kariku koja u svojoj oblasti radi na otvaranju novih šansi za brzi i uspešniji ukupan ekonomsko-socijalni razvoj. I tu niko nije najvažniji, mi smo deo jednog tima i imamo istu misiju, a to je da donesemo dobro našim sugrađanima. Ne želimo da propustimo nijednu šansu koja nam se pruža i zato se za kapital takmičimo kako u regiji tako i na međunarodnom planu. Zemlje u susedstvu su naši partneri, ali i konkurenti. I nijedna destinacija nije daleko da je obiđemo ukoliko tamo možemo uspostaviti veze koje će doneti nove investicije, nove projekte i nove šanse za naše građane.

-Vojvodina je članica Instituta evropskih regija u Salcburgu. Za desetak dana vi ćete na konferenciji na kojoj će učestvovati i ministri evropskih zemalja kao i brojni privrednici, predstaviti Vojvodinu. Šta reći u najavi ovog događaja? – Kancelarija za evropske poslove je od 2006. godine član ove značajne institucije koja okuplja regije i gradove širom našeg kontinenta. Za desetak dana sa našim evropskim partnerima razgovaraćemo o modalitetima finansiranja infrastrukturnih projekata, o evropskim projektima prekogranične saradnje i o realizaciji programa iz oblasti tehnološkog razvoja. Ovogodišnja konferencija biće dobra šansa da se Vojvodina ponovo predstavi kao pouzdan partner i sigurna lokacija za direktne investicije.

-U medijima je najavljeno da postoje velike šanse da preko KEP-a i JP Vode Vojvodine Novi Sad sledeće godine postane domaćin Svetske konferencije o kanalima. U čemu je značaj ove inicijative? – Vojvodina svakako ima izuzetan vodni potencijal i razgranatu ali ne dovoljno iskorišćenu kanalsku mrežu. Verujem da obnavljanje i modernizacija vodnih tokova i kanalske mreže može sigurno dati novi impuls jačanju kako privrede tako i turizma, poljoprivrede i razvoju malih sredina na slivovima i prevodnicama reka i kanala. Po našem mišljenju, ovde leži šansa da sa partnerima sa kojima sam razgovarao iz Holandije, Velike Britanije, Irske, Švedske i Norveške, najbolja iskustva implementiramo i kod nas. Zato smo uradili i projekat sa kojim nastupamo prema evropskim fondovima, a u okviru njega želimo da se kandidujemo i za organizaciju Svetske konferencije o kanalima sledeće godine. Na taj način bismo dobili nova znanja, predstavili svoje potencijale i privukli pažnju kako investitora tako i administracije zemalja širom Evrope. Naravno, želja mi je da se u organizaciju uključe relevantna ministarstva i institucije sa republičkog nivoa kao i da se u okviru Konferencije predstave i potencijali Đerdapa i drugih lokacija u zemlji.

-Sredinom oktobra učestvovaćete u Briselu na velikoj manifestaciji koja pod imenom “Open Days” okuplja preko 200 regija iz cele Evrope. Koliko je Vojvodina na takvim skupovima tretirana kao ravnopravan član Evrope regija? – S ponosom mogu reći da smo, na osnovu administrativnog kapaciteta koji imamo, za veoma kratko vreme potpisali sporazume o saradnji sa regijama iz Italije, Austrije, Nemačke, Slovačke, Mađarske, Rumunije… U toku smo razgovora sa kolegama iz Švedske, Francuske, Španije… I to je vojvođanski put, put kojim otvaramo prostor za nove investicije i saradnju u oblastima od sporta preko kulture i obrazovanja do tehnološkog razvoja. I svi ti partneri koje sam pomenuo sigurno nisu sa nama iz puke želje da pomognu, već tu vide svoj interes, i to je dobro. I nadam se da će se u zemlji što pre formirati i druge regije, jer zemlja ne može da funkcioniše ako ima samo dva motora, Vojvodinu i Beograd.

-Koliko Vojvodina koristi šanse za privlačenje evropskih fondova za razvoj prekogranične saradnje i kakva su iskustva vojvođanskog KEP-a u prenošenju iskustava ili “pravljenju pelcera” po opštinama centralne Srbije u obuci lokalne samouprave za konkurisanje kod evropskih IPA fondova? – U pogledu korišćenja pretpristupnih fondova EU, Vojvodina je svakako lider u zemlji. U proteklom periodu na teritoriji Pokrajine realizovali smo na desetine projekata, ali želja nam je da svoja iskustva i znanja pružimo i drugim delovima zemlje. Vojvođanski pelcer želimo da prebacimo i drugde. Na obuci u našoj kancelariji su bili i predstavnici Niša, Kragujevca, Užica, Šapca, Despotovca, Lebana, Vlasotinca, Dimitrovgrada, Golupca, Medveđe i drugi. Tu su nam pomogle i kolege iz Kancelarije za pridruživanje EU na državnom nivou. Takođe, gradonačelnike sa juga zemlje vodili smo i u Brisel gde smo im otvorili vrata, kako evropskih institucija tako i predstavništava naših regionalnih partnera. Uopšte gledano, najveći izazov korišćenja EU sredstava je nedostatak obučene administracije na lokalu, koja zna jezike i poznaje prilično komplikovane procedure. Evropski fondovi su velika razvojna šansa, ali ukoliko ne budemo imali projekte, onda ta sredstva nećemo iskoristiti. Umesto podrške evropeizaciji “u načelu” treba preći “na pojedinosti”, jer ako nemate projekte, onda nemate ni instrument da na efikasan način pomognete razvoj svoje sredine. Umesto velike pompe i velikih reči, ovaj posao se završava metodičnim, upornim i sistematskim radom.