Zaključci sa plenarnog zasedanja Komiteta regiona, 7-8. april 2016. godine

117. Plenarno zasedanje Komiteta regiona (CoR) održano je 7. i 8. aprila 2016. godine u Briselu, prvo nakon napada 22. marta. Zasedanje je otvorio Rudi Vervort, premijer Briselskog regiona, koji je izjavio da Brisel neće ustuknuti pred napadima. Slična poruka je poslata 6. aprila od strane predsednika Komiteta regiona i predsednika Evropskog parlamenta, Martina Šulca. Nakon rasprave, lideri dveju institucija su pozvali političke stranke u Evropi da se suprotstave populizmu i da pojačaju svoje napore u sprečavanju dalje radikalizacije.

Nakon usvajanja mišljenja o Evropskoj agendi o migracijama tokom u decembru 2015. godine, Komitet regiona se sada bavi specifičnim aspektima migracionih izazova. U mišljenju koje je sačinjeno na osnovu inicijative Komiteta regiona, Hans Jansen (NL/ENP), gradonačelnik Oistervijka, fokusirao se  na načine na koje EU može doprineti poboljšanju kvaliteta usluga koje se pružaju izbeglicama u njihovom regionu porekla. On je izradio mišljenje na osnovu situacije u kojoj se nalaze sirijske izbeglice u Turskoj, Jordanu i Libanu, uz mogućnost da se navedeni principi mogu šire primenjivati. U mišljenju se naglašava potreba za održivom finansijskom podrškom EU, kombinujući pristup hitne podrške i planiranja pružanja usluga za duži vremenski period, uključujući promovisanje mogućnosti  plaćenog rada.

Tri dana pre plenarne sednice, Komitet regiona je potpisao sporazum sa gradom Bratislavom i Bratislavskim regionom o održavanju 7. Evropskog samita regiona i gradova u glavnom gradu Slovačke. Samit će biti održan 08. i 09. jula, i to je najveći događaj planiran tokom slovačkog šestomesečnog predsedavanja Savetom Evropske unije. Samit, koji je kreirao Komitet regiona 1997. godine, ove godine će se fokusirati na načine da se ubrza rast, povećaju investicije i poboljšaju veze između evropskih zajednica, regiona i resursa. Samit označava početak višegodišnjeg „Bratislavskog procesa”, u okviru kojeg će Komitet region tražti načina da budžet i koheziona politika EU budu bolje prilagođeni potrebama i izazovima gradova i regija Evropske unije.

 

U skladu sa ekonomskim aktivnostima, tokom plenarnog zasedanja su usvojena mišljenja koja se odnose na konretne mere za implementaciju Urbane agende EU, nastavak rada po pitanju  Izveštaja pet predsednika, program podrške strukturnim reformama za period 2017-2020,  ulogu nacionalnih promotivnih banaka u podršci investicionom planu za Evropu, unapređenje jedinstvenog tržišta, modernizaciju autorskih prava EU, odgovorniju trgovinsku i investicionu politiku, novi plan za potrošače energije, troškovno-efikasno smanjenje emisije i investicije bazirane na smanjenoj emisiji ugljenika, i zakon EU o životnoj sredini.

 

Konretne mere za implementaciju Urbane agende EU

 

Države članice Evropske unije će 30. maja usvojiti Pakt iz Amsterdama, koji je namenjen podsticanju integrisanog pristupa pitanjima politikama Evropske unije koje se odnose na gradove i gradske regije. U svom mišljenju, Hela Dunger-Leper (DE/PES), državna sekretarka Savezne države Berlin, je tražila da navedeni proces bude obavezujući, kao i da prvi potpredsednik Evropske komisije bude zadužen za Urbanu agendu, delom da se obezbedi bliska veza sa Agendom za bolju regulativu Komisije. Komitet regiona predlaže da se Urbanoj agendi doda   mehanizam praćenja procene rezultata u formi belog papira, kao i sistematski pregled načina za poboljšanje podrške EU varošima, gradovima i regijama u njihovom okruženju.

 

Nastavak rada po pitanju  Izveštaja pet predsednika

 

Kako se institucije Evropske unije sada fokusiraju na realizaciju inicijativa koje su najavljene sredinom 2015. godine, mišljenje Komiteta regiona o ekonomskoj i monetarnoj uniji naglašava potrebu da se u EU smanje ekonomske razlike. U mišljenju Pola Lindkvista (SE/ENP), člana Gradskog veća Stokholma, naglašava se da su razlike u razvoju ponekad veće unutar zemalja nego između zemalja i poziva da se više pažnje posveti  postojećim regionalnim neravnotežama. Kao što Evropski semestar zahteva reforme koje se moraju sprovesti u gradovima i regijama, Komitet regiona poziva lokalne i regionalne vlasti da se uključe u implementaciju Evropskog semestra.

 

Program podrške strukturnim reformama za period 2017-2020.

U svom izveštaju, Olga Zrien (BE/PSE), članica parlamenta Valonije, govori o strukturnoj reformi kao jednom od glavnih izazova sa kojima se suočava privreda u EU. Ona argumentuje da je tehnička podrška EU trenutno sektorski podeljena i fragmentirana. Tehnička pomoć državama članicama u okviru predloženog Programa podrške strukturalnim reformama ne treba da se zasniva na sektorskom pristupu,  naglasivši da države članice treba da upravljaju procesom.

 Uloga nacionalnih promotivnih banaka u podršci investicionom planu za Evropu

Komitet regiona poziva Evropsku komisiju i Evropsku investicionu banku da objasne ulogu regionalnih banaka za promociju. U svom mišljenju, Adam Banazak (PL/ECR), potpredsednik Regionalne skupštine Kujavsko-pomorskog vojvodstva, navodi se da planovi Komisije premalo pažnje posvećuju regionalnom nivou. Posledica je da EU često podržava investicije koje su u suprotnosti sa regionalnim operativnim programima i lokalnim strategijama.

Unapređenje jedinistvenog tržišta

Aleksandro Pastaći (IT/PES), predsednik pokrajine Mantova, kao izvestilac zadužen od strane Komiteta regione, zalaže se za unapređenje jedinstvenog tržišta kroz veću institucionalnu pažnju, više podrške za mala i srednja preduzeća, otvaranje sektora usluga, kao i novog pogleda u odnosu na pitanje javnih nabavki. U mišljenju se poziva da se ekonomija razmene u  nastajanju reguliše sektor po sektor, uz jasan okvir za javne nabavke u oblasti infrastrukture. Podržao je  poziv Evropskog parlamenta da u okviru Evropskog semestara bude uključeno i  jedinstveno tržišta.

 

Modernizacija autorskih prava EU

 

Evropska komisija je usvojila pravila u oblasti autorskog prava  u decembru 2015. godine, a ove godine će doneti niz zakonskih i nezakonodavnih inicijativa da bi se kompletirala strategija Digitalnog jedinstvenog tržišta. U mišljenju Komiteta regiona, od strane Arnoldasa Abramavičiusa (LT/EPP), iz Opštinskog veća Zarasaia, navodi se da su lokalne i regionalne vlasti važne za obezbeđivanje digitalnih usluga i stvaranje i upravljanje digitalnom infrastrukturom, koje često sarađuju i prekogranično. Komitet regiona stoga podržava prekogranične javne usluge. U mišljenju se podržava prenosivost onlajn sadržaja, sa garancijama za sprečavanje stalne dostupnost sadržaja koje su zaštićene na nivou EU. Podržane su i mere EU koje se odnose na transparentnu raspodelu nameta među nosiocima prava.

 

Odgovornija trgovinska i investiciona politika

 

Mišljenje Komiteta regiona dolazi u vreme kada EU pregovara niz velikih, tragovinskih ugovora nove generacije. U svom mišljenju, Nil Ričmond (EPP), iz Okružnog veća Dan Liri-Ratdauna, navodi se da lokalne i regionalne vlasti mogu pomoći malim i srednjim preduzećima u okviru internacionalizacije svog poslovanja. Mišljenje podržava proces otvorenije trgovine, kao i napore Komisije za smanjenje regulatornih prepreka, ali navodi da regulatorna harmonizacija mora da održava ili poboljša standarde za potrošače, radnike i životnu sredinu. U mišljenju se tvrdi da je potrebno dostaviti jasnije informacije o uticaju trgovinskih sporazuma u oblasti javno-finansiranih lokalnih aktivnosti.

 

Novi plan za potrošače energije

 

U mišljenju Mišela Lebrana (BE/ENP) iz Opštinskog veća Vironvala se navodi da je cilj  poboljšanje podrške lokalnim i regionalnim vlastima u uštedi energije, smanjenju emisija i razvoju obnovljivih izvora energije.

 

Troškovno-efikasno smanjenje emisije i investicije bazirane na smanjenoj emisiji ugljenika

 

Marko Dus (IT/PES), član Opštinskog veća Vitorio Veneta, izradio je mišljenje nakon međunarodnih klimatskih pregovora u decembru 2015. godine kada je, po prvi put, priznata ulogu gradova u borbi protiv klimatskih promena. Komitet regiona je podržao njegov poziv da EU iskoristi Fond za modernizaciju da bi se ubrzala revitalizacija energetskog sektora, povećala dugoročna finansijska podrška u oblasti klimatskim aktivnosti i promovisali projekti na regionalnom i lokalnom nivou. U mišljenju se traži kreiranje alata za praćenje politika zaštite životne sredine i sredstva za razmenu najboljih praksi. Takođe, podržava se uvođenje deklarisanja proizvoda koji se odnose na ukupnu emisiju ugljen-dioksida.

 

Zakon EU o životnoj sredini

 

Ovo mišljenje doprinosi agendi Evropske komisije za bolju regulativu, i u svom mišljenu Andres Jadla (EE/ALDE), član Gradskog veća Rakverea, ukazuje na to da potpunije korišćenje tehnologije može da smanji teret u vezi sa monitoringom životne sredine i izveštavanja sa gradova i regiona, bez smanjenje uticaja propisa. Dokument podržava uvođenje odredbi koje se odnose na usklađenost osiguranja u oblasti zaštite životne sredine i tvrdi da bi sistem  INSPIRE – sistem EU ​​stvoren 2007. godine za razmenu podataka iz oblasti životne sredine između organizacija u javnom sektoru, mogao značajno da pomogne lokalnim i regionalnim vlastima.

 

Više informacija: http://cor.europa.eu/en/news/Pages/Highlights-of-the-Plenary-Session.aspx