Međunarodna univerzitetska simulacija Komiteta regiona EU u Skupštini APV

Međunarodna univerzitetska simulacija Komiteta regiona EU, koju organizuju studenti različitih fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i Beogradu okupljeni u studentsko udruženje BEUM, otvorena je danas u Skupštini AP Vojvodine, a u okviru projekta „CoRIUSS Vojvodina“, uz podršku Skupštine AP Vojvodine, Pokrajinske vlade, Univerziteta u Novom Sadu, Studentskog doma „Kolegijum“, Fonda „Evropski poslovi“ AP Vojvodine i nacionalnih saveta nacionalnih manjina u Srbiji.

Konferenciju je otvorila potpredsednica Skupštine AP Vojvodine Ana Tomanova Makanova i zahvalila se svima koji su podržali prvu institucionalnu studentsku simulaciju u Novom Sadu, naglasivši da je doneta racionalna odluka da se mladi ljudi podrže u ideji od koje će svi imati koristi. Ova simulacija predstavlja novinu i cilj je da se pomogne i otvore vrata mladim ljudima koji će kroz izvesno vreme postati donosioci odluka i kreatori buduće politike. Potpredsednica Skupštine APV je poručila da treba pomoći mladima u njihovim budućim ambicijama, a Skupština Vojvodine, kao dom svih nacionalnih zajednica i većinskog naroda, je pravo mesto za to. Za ova tri dana naučićemo kako da budemo pokretači događaja, kako da budemo tolerantni, timski igrači i kako da zajednički gradimo bolje sutra.

Predsednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor rekao je da je velika odgovornost pozdraviti buduće lidere koji će biti nosioci novih evropskih politika saradnje, te da je uveren da je Skupština, najviši organ i nosilac normativne funkcije u AP Vojvodini, pravo mesto na kojem se uči abeceda politike. Predsednik Skupštine AP Vojvodine je dodao da proces ove simulacije doživljava kao bilo koji drugi proces učenja koji se sastoji od niza lekcija, učenja tih lekcija, ali na kraju i praktičnoj primeni naučenog i podsetio, prema njegovom mišljenju, na tri najvažnije lekcije na koje bi studenti trebalo da obrate pažnju: svest o težini javno izgovorene reči, negovanje svesti o međusobnoj istorijskoj, kulturnoj, ekonomskoj povezanosti, kao i činjenica da nas sve vezuje zajednička evropska istorija. Prema rečima Pastora, politika je polje zajedničkog rada koja ima za cilj opšte dobro svih građana. Ali zajednički rad na opštem dobru podrazumeva da sve vreme vodimo računa o značaju javno izgovorene reči; da negujemo svest o međusobnoj istorijskoj, kulturnoj, ekonomskoj povezanosti svih evropskih regiona, i da nikada ne zaboravimo da dobra politička zajednica postoji samo ako svako od nas ponaosob vidi perspektivu.

Koordinatorka projekta „CoRIUSS Vojvodina“ Anamaria Makanova upoznala je prisutne sa temama koje će biti obrađivane tokom simulacije, a to su međunarodna ekonomska saradnja kao rešenje problema nezaposlenosti mladih i značaj društvene kohezije u multikulturalnim, višenacionalnim i višejezičnim regionima.

Programski direktor BEUM-a Đorđe Đorđević rekao je da će odabrani učesnici imati priliku da preuzmu uloge gradonačelnika, predsednika okruga i regiona, savetnika i drugih regionalnih predstavnika, učeći tim putem o samom Komitetu regiona, ali i o različitim regionima koji su predstavljeni u ovom telu.

Nakon toga članovi Pokrajinke vlade i rektor Univerziteta u Novom Sadu Dušan Nikolić obratili su se mladim ljudima sa ciljem da im, sa aspekta svojih delatnosti, predstave Vojvodinu kao multikulturalnu, multinacionalnu i višejezičnu regiju.

Potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice Mihalj Njilaš, nakon predavanja na temu „Nacionalne manjine u Vojvodini“, ocenio je da su međunacionalni odnosi u Vojvodini tradicionalno dobri, da je incidenata na nacionalnoj osnovi u izuzetno malom broju i da se radi o pojedinačnim slučajevima. Po njegovim rečima, Pokrajinska vlada i resorni sekretarijati su u ovoj oblasti dosta uradili, preko raznih projekata i uopšte delovanjem pokrajinske administracije i izrazio je nadu da će se ti projekti nastaviti. Njilaš se osvrnuo i na Akcioni plan za nacionalne manjine u okviru poglavlja 23, koji je, prema njegovim rečima, bio i uslov za otvaranje ovog pregovaračkog poglavlja. Njegov cilj je da se očuva nivo stečenih prava, ali i da se unaprede ta prava i slobode. Prema njegovim rečima, ovaj akcioni plan je garant ostvarivanja prava nacionalnih manjina, do punopravnog članstva u EU, jer će se iz godine u godinu pratiti njegovo ostvarivanje. Njilaš je poručio da i pripadnici nacionalnih manjina moraju da budu svesni da će ta prava egzistirati samo onda ako se koriste.

Pokrajinski sekretar za međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu Branislav Bugarski poručio je studentima da budu hrabri i ne budu kukavice. On je ocenio da mladi ljudi treba da postavljaju pitanja zašto je društvo danas takvo kakvo jeste i treba da se bore da ono bude bolje. Bugarski je poručio mladima da ne treba da gledaju koje su razlike u odnosu na svog komšiju, nego da vide koje su im zajedničke tačke spajanja i shvatićete da ima više tački koje ih spajaju nego onih koje ih  razdvajaju. Sekretar Bugarski je rekao da je Komitet regiona deo stuba evropske budućnost gde regioni i lokalne samouprave debatuju o pitanjima koja su za njih važna i razgovaraju kako da evropska budućnost bude bolja, vodeći računa da postoji veza između odluka koje se donose na visokom nivou. Bugarski je ocenio da naše društvo, naš kontekst u kome živimo i svi izazovi sa kojima se suočavamo možemo da rešavamo samo kroz dijalog da bismo izgradili bolje društvo. On je dodao da smo mi svi Evropljani i da Evropa ima dva osnovna stuba koji je nose, a to je mir i društveno-ekonomski prosperitet kojima treba da težimo. Po njegovoj oceni, mladi moraju da budu uključeni u društvene procese, jer će u jednom trenutku morati da preuzmu odgovornost, da se bore da budu najbolji, da rade na poboljšanju svog položaja, i da izgrade bolju budućnost za sebe i svoje bližnje. Sekretar Bugarski je zaključio da nema novih radnih mesta ako Evropa ne bude mogla da očuva svoju konkurentnost na svetskom tržištu, a to može učiniti samo ako bude investirala u istraživanje, razvoj i u infrastrukturu 21. veka.

Pokrajinski sekretar za nauku i tehnološki razvoj Vladimir Pavlov je poručio mladima da pripadaju generaciji koja može da izabere da ne živi greške prethodnih generacija, da pripadaju Evropi i da mogu da odluče kakvi ćemo u Evropu ući, i zbog toga su oni naša prva šansa. Sekretar Pavlov je dodao da su mladi koji su rođeni nakon 90-tih godina, u nemerljivoj prednosti u odnosu na prethodne generacije, jer su tokom svog odrastanja i školovanja bili su mogućnosti da putuju, da se usavršavaju širom Evrope, dostupne su im nove tehnologije i brže dolaze do informacija. Pavlov je dalje naveo da je ulaganje u nauku jedino integralno rešenje za probleme ne samo u Srbiji, nego i širom Evrope. Dodao je da resorni pokrajinski sekretarijat kroz niz mera podržava razvoj nauke i tehnologije u pokrajini Vojvodini, sa posebnim fokusom na projekte koji unapređuju međunarodnu saradnju. O isplativosti ulaganja u projekte međunarodne saradnje govori podatak da je Vojvodina u proteklom periodu usmerila oko 3,6 miliona evra u međunarodne projekte, a privukla je 36 miliona evra u naučna istraživanja. Pavlov je dodao da je to pravi put, a o tome govori i činjenica da je oko 1000 mladih naučnika i istraživača koji su radili na međunarodnim projektima koje je podržao Pokrajinski sekretarijat za nauku ostalo u zemlji, jer smo izgradili sistem u kom se znanje vrednuje.

Na panel diskusiji „Povećanje učešća mladih u procesu donošenja odluka: uloga lokalnih i regionalnih tela i međuregionalna saradnja“ mladima su se obratili Mariele van Miltenburg, zamenica šefa Misije, Ambasada Holandije, koja je govorila o mladima u kontekstu predsedavanja Holandije Savetom Evropske unije; Siniša Lazić, direktor Fonda „Evropski poslovi“ AP Vojvodine, koji je govorio na temu mladih u evropskim integracijama; prof. Dragana Ćorić, profesorka Pravnog fakulteta, Univezitet u Novom Sadu; i Emil Lulić, pravni savetnik predsednika Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine.

Ova trodnevna simulacija, koja se održava u Skupštini AP Vojvodine i Rektoratu Univerziteta u Novom Sadu, od 1. do 3. aprila 2016. godine, okupila je oko 80 studenata iz Mađarske, Slovačke, Rumunije, Češke, Albanije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske, Italije i Srbije.